Kako nastaje zemljotres

Gde i kako nastaje zemljotres

Prirodne katastrofe izazivale su veliki strah ljudi još od samih početaka. U davnim vremenima zemljotresi su se smatrali kaznom bogova. Od svih prirodnih katastrofa zemljotres spada u najopasniji. Iako postoje različiti predznaci zemljotresa, oni se ne mogu kratkoročno predvideti. Godišnje se širom sveta dogodi više stotina zemljotresa manje i veće jačine. Zemljotresi mogu dostići ogromnu snagu, izazivajući katastrofe i smrt stotine ljudi. Snažni zemljotresi mogu promeniti čitav izgled područja, pri čemu se formiraju pukotine, klizišta i udubljenja u zemlji. Da bi razumeli kako nastaje zemljotres, moramo krenuti od osnova kako funkcioniše naša planeta. Glavni uzrok zemljotresa je pomeranje tektonskih ploča, izazvani unutrašnjim silama koji se manifestuju na zemljinoj površini u obliku drhtanja tla. Većina zemljotresa se događa usled prirodnih procesa, a najčešći uzrok je pomeranje tektonskih ploča. Zemljina kora se sastoji od velikog broja ploča koje se stalno kreću i pomeraju, što uzrokuje razne formacije, a sve je propraćeno podrhtavanjem tla. Najnovija istraživanja mogu nam puno toga otkriti kako nastaje zemljotres i dati odgovore na veliki broj pitanja o slabim ili snažnim potresima.

Kako nastaje zemljotres i u kom području se najčešće događa

Za svakog ko živi u seizmički opasnom području postoji velika mogućnost da doživi zemljotres. Kako bi to bolje razumeli, najpre moramo odgovoriti na pitanje gde i kako nastaje zemljotres? Potresi potiču duboko u zemljinoj kori gde nisu dostupna nikakva posmatranja ili merenja. Opšte je prihvaćeno da zemljotresi ili potresi nastaju kao rezultat tektonskih procesa. Jednostavnije rečeno zemljotresi se odnose na iznenadno i neočekivano oslobađanje pritiska u zemljinoj kori. U zavisnosti od potresa, dele se na jake i slabe zemljotrese. Naučnici klasifikuju zemljotrese prema uzrocima nastajanja i načinu na koji se manifestuju, a to su tektonski, urvinski i veštački. Kada je reč o tektonskim oni sačinjavaju skoro 90% svih potresa. Urvinski trusevi vezjuu se za kraške predele, a javljaju se u nestabilnim terenima. Veštački trusevi dešavaju se kao posledica narušene ravnoteže u geosferi. Nauka koja se bavi time kako nastaje zemljotres i njegovim pojavljivanjem se naziva seizmologija. Potresi se beleže uz pomoć posebnih uređaja prema čijem očitavanju se može izračunati kolika količina energije će se osloboditi u toku potresa. Iznos je izrađen u skali magnituda gde se energija potresa označava.

Kako nastaje zemljotres i njegovi efekti na pogođeno područje

Malo je prirodnih nepogoda koji se mogu uporediti sa razornom snagom i opasnostima koje imaju zemljotresi. Iako sa naučne strane imamo objašnjenje kako nastaje zemljotres, nema visoke pouzdanosti u predviđanju gde će se dogoditi. Efekti zemljotresa mogu se sagledati u klizanju tla i nastanku odrona u planinskim predelima, a posledice su materijalna šteta i ugroženost ljudskih života. Svake godine zabeleži se na stotine manjih zemljotresa različitog intenziteta i slabije manifestacije. Iako se dugi niz godina sprovode mnogobrojne studije ne može se reći da su razlozi kako nastaje zemljotres potpuno istraženi. Sistemi ranog upozoravanja na zemljotres se koristi dugi niz godina u Severnoj Americi, Japanu i Meksiku. Smatra se učinkovitim kada je reč o slabijim zemljotresima. Po pravilu najrazorniji su tektonski potresi, a njihova snaga doseže čak do 7 stepeni po Rihterovoj skali, što izaziva katastrofalna razaranja. Kroz odgovor kako nastaju zemljotresi možemo videti koliko može imati dugoročne učinke na pogođeno područje.

Tagovi: najrazorniji, nastaje, potresi, zemljotres